Fedora Linux spada u jednu od najozbiljnijih Linux distribucija koje trenutno postoje. Nastala na bazi RedHat Linux-a davne 2003. godine, veoma brzo je izrasla u jednu od najpopularnijih Linux distribucija za iskusne Linux korisnike. Povrh svega toga, ova Linux distribucija donosi sve alate RedHat Enterprise Linux distribucije potpuno besplatno, za razliku od RHEL-a za koji morate platiti. U ovom članku pročitajte moju recenziju Fedora Linux distribucije.
Fedora Linux distribucija se prvi put pojavila 6 novembra 2003 godine a razvio ju je 2002, Warren Togani, softver developer koji je tada bio student računalnih nauka, univerziteta na Havajima. Međutim, 2003 godine došlo je spajanja Fedora Linux distribucije u Fedora Projekat kojeg danas financira RHEL (RedHat Enterprise Linux) a koji stoji iza svih izdanja Fedora Linux distribucije. Distribucija je imenovana prema šeširu “fedora” koji je kod RHEL-a crvene boje, a u svom logotipu sadrži univerzalnu kombinaciju inovativnosti, tehnologija te besplatnog/slobodnog softvera koji se isporučuje sa svakim izdanjem Fedora Linux distribucije.
Iako ju financira RHEL, Fedora Linux je sve ono što RHEL nije. Drugim riječima, ova distribucija donosi sve alate RHEL-a potpuno besplatno, omogučavajući krajnjim korisnicima da iskoriste sve benefite komercijalnih alata bez potrebe da plate i jedan jedini fening.
Distribucija se trenutno nudi u nekoliko izdanja i to Workstation (idealan odabir za sve desktop korisnike), Server, CoreOS (izdanje namjenjeno DevOps stručnjacima koji se bave contejner tehnologijama), te Cloud izdanja za pokretanje infrastrukture u oblacima. Tu su također i tzv. Atomic izdanja Fedora Linux distribucije koja nisu još uvijek dio Fedora Linux-a, a trenutno se nude u nekoliko izdanja i to: Silverblue, Kinoite, Sway Atomic, Budgie Atomic.
Pored njih, možete odabrati i popularna Spins izdanja, nekoliko različiti desktop okruženja koje možete instalirati na Fedora Linux distribuciju kao što su: KDE, Xfce, Cinnamon, MATE+Compiz, LXDE, SOAS, LXQt itd. Sva pomenuta desktop okruženja dolaze sa predinstaliranim setom aplikacija i alata nakon čega ćete moći koristiti Fedora Linux distribuciju uz minimalne izmjene.
Slika 1: Fedora Linux Cinnamon Desktop | Izvor slike: linuxsaamarom.com
Distribucija se može preuzeti u .iso formatu sa zvanične stranice projekta (www.fedoraproject.org), a trenutno dostupno izdanje je Fedora Workstation 39 čiji .iso je težak oko 2 GB. Od svojih prvih dana, distribucija je pratila konvenciju imenovanja svojih izdanja. Na primjer, prvo izdanje Fedora Linux distribucije je imenovano “Yarrow” a pojavilo se 6 novembra 2003, dok je posljednje izdanje Fedora Linux distribucije kodnog imena “Heisenburg” izašlo 17 decembra 2013 godine. Bilo je to posljednje izdanje Fedora Linux distribucije sa kodnim imenom. Ključna promjena je uslijedila godinu kasnije kada 9 septembra 2014, izlazi Fedora Workstation 21, nakon čega je Fedora napustila praksu imenovanja svojih izdanja, te nastavila izdavati novija desktop izdanja kao “Workstation”. Bitno je znati da Fedora Linux izlazi sa novim izdanjem svakih 6 mjeseci, dok je prethodno izdanje podržano 13 mjeseci.
Kada su u pitanju sistemski zahtjevi ove distribucije, Fedora Linux zahtjeva minimalno 4 GB RAM-a, SSD disk kapaciteta 240 GB, Intel i3 ili i5 procesor te VGA grafika. Ja bih Vam ipak savjetovao da se držite sljedećih preporučenih sistemskih karakteristika a one su:
8 GB RAM-a SSD 480 GB Intel i5 proceror AMD ili nVidia Grafika
Sa gornjim preporučenim sistemskim karakteristikama, Fedora Linux će raditi zaista odlično. Kada je u pitanju instalacijski proces, bitno je isti pripremiti. Unaprijed preuzet .iso možete snimiti na USB kapaciteta 4 do 8 GB, a možete .iso snimiti koristeći komandu `dd` na Linux okruženju ili Etcher USB program. Nakon što se distribucija buta, instalacijski proces će biti relativno brz, ali imajte na umu da će distribucija biti pomalo komplikovana za instalaciju ukoliko odaberete opciju “Advanced”. Ova opcija će vam omogućiti da particionišete vaš disk ručno te kreirate nekoliko bitnih particija kao što su: / (root), /boot, /home & swap particije.
Slika 2: Prikaz Fedorinog instalera Anaconda
Izvor slike: linuxsaamarom.com
Distribucija koristi sopstveni installer po imenu “Anaconda” koji pomaže krajnjem korisniku brzu i jednostavnu instalaciju. Naravno, podrazumijeva da se da imate određena iskustva, jer ova distribucije nije nikako za početnike nego za one iskusne Linux korisnike. Gornje particije se mogu kreirati u live režimu rada, koristeći Gparted program koji je dostupan ili kroz Anaconda installer. Nakon toga je potrebno unjeti osnovne informacije o vašem korisničkom nalogu, odabrati lokaciju, jezik tastature te pustiti da Anaconda installer da obavi instalaciju Fedora Linux distribucije.
Slika 3: Fedora Linux sa GNOME okruženjem radne površine
Izvor slike: linuxsaamarom.com
Fedora Linux distribucija se po defaultu isporučuje sa GNOME okruženjem radne površine, pa je svakako zgodna opcija odabira drugih dostupnih desktop okruženja. Kao veoma iskusan Linux korisnik, instalirao sam Fedora Linux 38 prije nekoliko mjeseci čije radno okruženje je bio Cinnamon. U pitanju je veoma elegantno okruženje radne površine koje se isporučuje sa svim potrebnim aplikacija za potrebe rada Fedora distribucije.
Kada je rijeć o menadžeru paketa, Fedora Linux koristi `DNF` menadžer paketa ali podržava i YUM (YellowDog Update Menager) te RHEL-ov `rpm` kako bi instalirao aplikacije i pakete. Upravo `DNF` menadžer paketa može biti poprilično izazovan dok ga se ne savlada, pa izbjegavanje terminala, DNF-a i sličnih tehničkih radnji, kod ove distribucije ne dolazi u obzir.
Ono što razlikuje Fedora distribuciju u odnosu na druge Linux distribucije koje su trenutno dostupne, jeste njena tehnička priroda. Naime, poznavanje `DNF` menadžera paketa, jedna je od tema pri polaganju Linux LPIC-1 certifikata kojeg izdaje Linux Professional Institute. Korištenje i savladavanje ove distribucije, ne samo da će vam omogućiti da položite uspješno bilo koje pitanje koje se tiće DNF menadžera paketa, nego ćete ovladati i vještinama administracije ove distribucije.
O nekakvim aplikacijama koje sa sobom donosi Fedora Linux, nemam što tu za dodati, pa mogu samo pomenuti da se isporučuje sa standardnim setom aplikacija kroz odabrano desktop okruženje. Uglavnom su tu Libre Office, Firefox Web browser, VLC Media Player, Disk Manager program za manipulaciju vašim particijama, VokoScreen program za snimanje radne površine, itd. Ostale aplikacije možete dobaviti iz Fedorinih repozitorija, bilo korištenjem terminala ili njenog softver centra.
Govoreći o radu ove distribucije, ja lično nisam imao nikakvih poteškoća, pa je tako Fedora 38 a kasnije Fedora 39 bila instalirana na moj laptop HP Ellite Book 8570p. Sistemske karakteristike mog laptopa su 12 GB RAM-a, SSD 480 GB, Intel i5 procesor te AMD Radeon HD 2GB grafička karta, pa je distribucija radila stvarno odlično. Trenutno laptop pogoni Fedora 39 Workstation, koji sam morao instalirati nanova radi nekih servisa koji nisu radili tijekom nadogradnje Fedora 38 na Fedora 39, o čemu sam pisao na portalu BHLLinux.com.
Kada se pogleda ova distribucija kroz sam tekst, možda ste stekli dojam da je rijeć o distribuciji koja zahtjeva tehničko znanje upotrebe Linux okruženja. Niste nimalo pogriješili. Naime, veoma često se Fedora Linux pojavljuje na listi Linux distribucija za početnike, a ona sigurno nije pogodna za Linux početnike. Ova distribucija stvarno zahtjeva poznavanje procesa particionisanja, manipulacije sistemskih datoteka i repozitorija kao što je ‘RPMFusion’ odakle se mogu dobaviti besplatne aplikacije, uređivanje ostalih sistemskih datoteka za pravilan rad Fedora Linux distribucije itd.
Mogu sa pravom da istaknem, da Fedora Linux distribucija nikako nije pogodna za jednog Linux početnika, jer sama distribucija pretpostavlja da ste vi već iskusan Linux korisnik koji zna šta radi i koji ima određene namjere sa ovom distribucijom. Primjena joj je široka, pa se Fedora Linux distribucija može koristiti za development, DevOps, video produkciju, grafički dizajn, pa je na Vama da prilagodite svoje iskustvo ovoj distribuciji. Jesam li zaboravio igranje video igara?
Jesam i to sa pravom. Ova distribucija nije pogodna za igranje video igara, jer čak i sa najmoćnijim računarom, imat ćete poteškoća kada je podrška drajvera za novije grafičke karte u pitanju. Savjetujem da ipak tragate za nekom zgodnjom Linux distribucijom kada je u pitanju igranje video igara ili jednostavno ostanete na Windows-u koji i dalje vlada tim područjem, a da Fedoru koristite u ozbiljnije namjere.
Mogu na kraju dodati, da je Fedora Linux distribucija zasigurno jedna od najozbiljnijih Linux distribucije koje sam koristio te imao priliku da koristim. Sa svojim unikatnim instalerom, serijom noviteta, te velikom količinom dostupnih aplikacija i paketa, ova distribucija je sve što jednom iskusnom Linux korisniku treba. Kada se jednom naviknete na Fedora distribuciju, vidjet ćete da vladanje Linux okruženjem, komandama, `DNF` menadžerom paketa nije nimalo teško, te će brzo postati vaša svakodnevnica. Stoga, ako tražite za sebe jednu Linux distribuciju koja će Vam donjeti sve ovo što smo govorili u tekstu a ne znate koju distribuciju odabrati, onda neka to bude Fedora Linux.
-------------
NAPOMENA: Ovaj članak je generalna recenzija Fedora Linux distribucije u kojoj nije opisivana niti jedna verzija posebno. Članak podliježe dopunama te će shodno tome, biti redovno ažuriran.
Nema komentara:
Objavi komentar